GORIVO

Za sada svi znamo da postoji hardware i software računala. Hardware su svi oni fizički dijelovi koje možemo dotaknuti, a software su svi oni dijelovi koje ne možemo dotaknuti, kao npr. operativni sustav ili neki program.

Danas ćemo malo o tome što se nalazi u računalu. Odnosno da budemo precizniji, što je unutar kućišta od računala.

MATIČNA PLOČA

Kada otvorimo kućište od računala, vidjet ćemo matičnu ploču. Matična ploča je kao igralište. Sve se događa na njoj. Ona je kao arena gdje se zbiva glavna akcija. To je mjesto gdje se nalaze svi glavni elektronički krugovi. Preko cijele matične ploče imamo sićušne malene bakrene žice koje nas izgledom podsjećaju na sitne tračnice. Cijela matična ploča je kao jedan veliki grad. Sve je tu, sve glavne institucije su u ovom gradu, uključujući CPU (central processing unit, procesor) koji je sami ‘mozak’ računala. Kroz cijeli ovaj grad imamo mnoge tračnice koje nas vode do drugih dijelova i komponenti računala, te do CPU. Neke bakrene žice prenose napajanje dok druge prenose podatke u obliku signala. Sve što se događa u računalu, događa se na matičnoj ploči. Čak i stvari koje su izvan matične ploče su povezane s njom na neki način. Dakle možemo zamisliti matičnu ploču kao ogromnu mrežu kroz koju se prenose podatci, informacije, naredbe, napajanje i sve ostalo što ‘šaljemo’ prema CPU ili prema nekim drugim komponentima.

CPU (CENTRAL PROCESSING UNIT)

CPU (central processing unit), ili jednostavno rečeno; procesor, je najvažniji dio računala. U sebi ima sićušan čip, ili možemo slobodno reći, sićušan mozak. Sve što se događa na računalu, događa se u CPU. Glavna svrha CPU je da obrađuje podatke i da nam da ‘završni proizvod.’ Sve se pokreće i radi preko CPU, čak i operativni sustav. Dakle, sve naredbe i instrukcije koje dajemo računalu (npr, kliknemo mišem na nešto), se prenose putem bakrenih žica na matičnoj ploči do CPU da bi se obradile tamo. Brzina CPU se mjeri u megahertzima (MHz, milijoni instrukcija po sekundi) ili u gigahertzima (GHz, millarde instrukcija po sekundi). Što je procesor brži, to će brže obrađivati podatke, ali to nije nužno uvjet da će cijelo računalo raditi brže pošto je više faktora u igri.

CPU je mali čip koji se stavlja u mali poklopac koji je namijenjen za CPU, i taj se poklopac naravno nalazi na matičnoj ploči.

RAM (RANDOM ACCESS MEMORY)

RAM (Random Access Memory) je komponenta ili mjesto koje ima svrhu da ‘pamti’ podatke. Ali ti podatci su samo za kratku upotrebu. RAM zapravo možemo nazvati ‘kratkotrajno pamćenje’. Stvari koje su spremljene u RAM-u će nestati, odnosno bit će zaboravljene kada ugasimo računalo ili zatvorimo program koji trenutno koristimo ili ugasimo igricu koju trenutno igramo. Da bismo pohranili podatke trajno, potreban nam je Hard Drive (tvrdi disk). Dakle, i RAM i Hard Drive koristimo za memoriju. Jedina razlika je ta što RAM koristimo za kratkoročno pohranjivanje i sve što se nalazi tamo će kad tad biti izbrisano, dok na Hard Disku imamo stvarnu mogućnost za pohranjivanje gdje će se naši podatci spremiti i bit će ‘zapamćeni’ zauvijek.

Možemo se zapitati, zašto trebamo RAM ako ne njemu ne možemo pohraniti podatke i ako može zadržati određenu informaciju na samo kratko vrijeme.? Istina, ne trebamo RAM, ali ga zato CPU treba. CPU treba RAM. CPU ne može obrađivati sve u isto vrijeme pa stoga pohranjuje neke podatke na RAM. Kad god nešto treba, to može povući iz RAM-a. RAM se mjeri u megabajtima (MB) i gigabajtima (GB). Što li više RAM-a imamo, to više radnji možemo obavljati u isto vrijeme na našim računalima. Ako nemamo dovoljno RAM-a, naše računalo neće biti u mogućnosti obavljati više stvari u isto vrijeme.

Zamislite da ste vi CPU, da ste mozak organizacije. Konstanto ste bombardirani stvarima i zadatcima koje trebate napraviti. Da biste sve to uspjeli pratiti i držati pod kontrolom, imat ćete asistenta (RAM) da prima sve nove informacije i zadatke dok vi radite na onome što je trenutno potrebnije.

RAM je povezan sa CPU preko matične ploče.

HARD DRIVES ili SOLID-STATE DRIVES (SSD)

Hard Drives (tvrdi disk) ili solid-state drives (SSD) su zaduženi za pohranjivanje vaših podataka. Sve pjesme, slike, tekstualni dokumenti, filmovi, programi i aplikacije što imate na računalu su pohranjeni na Hard Drive. To je dugotrajna memorija. Hard Drive je u interakciji s RAM-om. Kada ‘sejvamo’ nešto, iz RAM-a to prelazi u Hard Drive. I kada nešto trebamo, Hard Drive to šalje nazad u RAM da se time može raditi.

Hard Drive nije dio matične ploče ali je spojen na nju. Razlika između Hard Drive i Solid-State Drive (SSD) je u činjenici da Hard Drive ima magnetični disk koji se vrti i ima ‘ruku’ koja može čitati ili zapisivati informacije i podatke. Nešto slično kao gramofon. SSD nema rotirajućih objekata već je u čvrstom stanju i u potpunosti je električan.

Hard Drive se također još naziva i hard disk, local disk, C: drives itd.

Hard Drive

POWER SUPPLY UNIT (PSU)

Power Supply Unit (PSU) je dio računala koji pretvara napajanje iz zidne utičnice u napajanje koje je primjereno za matičnu ploču i sve komponente. Radi kao pretvarač. 110 V ili 240 V AC (izmjenične struje) iz zidne utičnice pretvara u 12V, 5V, 3.3V DC (jednosmjerne struje) koja se koristi za računalne komponente.

GPU, GRAPHIC CARD i VIDEO CARD

GPU, graphic card i video card. Ovo troje je zaduženo za obrađivanje grafičkih podataka, drugim riječima, svega onoga što je vizualno na ekranu računala. Sve što se emitira na ekranu, emitira se zbog GPU. GPU (graphic processing unit) je sličan kao i CPU. CPU ne može obrađivati grafičke podatke stoga ih šalje na GPU da se tamo obrade. GPU je čip, procesor za grafičke podatke i to za sve vrste grafičkih podataka, statične i dinamične; slike, videe i igrice. GPU je ponekad već tvornički ugrađen u računalo, tada se zove integrirani GPU. Graphic Card (grafička kartica) je vanjski dio hardware-a koji ima GPU na sebi i ima sav potreban hardware da se može povezati s CPU, RAM, PSU itd. Video cards (video kartice) su dizajnirane za bolje obrađivanje videa. One su također vanjski dio hardware-a.

Graphic Card

SOUND CARD

Sound Cards (zvučne kartice) su zadužene za zvuk. One su vanjski dio hardware-a ali većina računala ima integriranu zvučnu karticu koja ima svoje vlastite elektroničke krugove ali svejedno CPU mora obraditi taj zvuk. Ako želimo bolju kvalitetu zvuka i želimo rasteretiti CPU od obrade zvuka, onda koristimo vanjske zvučnu karticu koja ima svoj procesor za audio i zvuk.

NETWORK CARD (LAN CARD, WLAN CARD, ETHERNET CARD)

Network card (mrežna kartica) ili (LAN kartica, WLAN kartica, Ethernet kartica) je dio hardware-a pomoću kojega se povezujemo na internet. Postoje dvije mogućnosti povezivanja na internet. Ili žičano ili bežično. Većina računala ima barem mogućnost da se žičano spoji na internet.

COOLING SYSTEM

Na kraju imamo i sustav hlađenja. Rad na računalu stvara mnogo topline i potreban je sustav hlađenja da bi se ohladila ta toplina. Najčešći oblici hlađenja su: ventilatori, toplinski odvodi i hlađenje tekućinom.