GORIVO

Danas ćemo govoriti o OS-u (operativni sustav) na računalu. Na ovoj stranici smo već prošli neke osnovne pojmove vezano za hardware dijelove računala. Spomenuli smo da nam je potreban CPU, RAM, hard drive itd. za računalo kako bi ono funkcioniralo. Ali zamislite da imamo sve potrebne dijelove, spojimo ih skupa i pokrenemo računalo… Kako ćemo išta moći napraviti na tom računalu? Moramo isprogramirati to računalo i taj hardware kako bismo uopće dali ikakvu funkcionalnost računalu. Programiranje hardware-a je veoma zahtjevno i nije praktično za modernu upotrebu računala. To se zove low-level programiranje. Drugim riječima, programiramo računalo na najnižoj mogućoj razini.

Što je to uopće OS?

OS se koristi kao posrednik između hardware-a i software-a. Zaslužan je za neke od najosnovnijih funkcionalnosti na računalu: organiziranje datoteka, organiziranje memorije, konfiguracije portova (mrežni, video, zvuk, usb…), input-output, organiziranje procesora i kontrola vanjskih uređaja koji su uključeni u računalo.

Sve ove stvari koje smo nabrojali su dio low-level programiranja. Pričamo o programiranju najosnovnijih funkcija računala. High-level programiranje je moderno programiranje; izrada web stranica, razvoj software-a, razvoj igrica. Da bismo isprogramirali web stranicu ili jednostavnu igricu, ne moramo programirati cijelo računalo od nule. Imamo OS na našem računalu i ono se brine za sve te osnovne funkcije. Možemo jednostavno koristiti high-level programski jezik, kao npr. Python da bismo isprogramirali software. Jednom kada smo isprogramirali naš software, taj software je u interakciji s OS-om, a OS je u interakciji s hardware-om.

Uzmimo ovaj primjer u obzir. Zamislimo da imamo automobil. Automobil je hardware. Fizički dijelovi računala su poput automobila. Da bismo vozili automobil, potreban nam je vozač, odnosno ljudsko tijelo koje će koristiti svoje ruke i noge da bi vozilo taj automobil. Čovjek je kao software. Računalo treba software da bi imalo funkcionalnost i da bi moglo vršiti razne instrukcije i operacije. Ali ljudsko tijelo ne može funkcionirati ako nije isprogramirano u mozgu. Naš mozak je posrednik između našeg tijela i automobila. Na isti način, OS je posrednik između software-a (igrica, aplikacija ili nešto drugo) i hardware-a.

Bez OS-a stvari bi bile prekomplicirane. Svako računalo bi se moralo isprogramirati od nule, od početka.

Ok, shvaćamo, treba nam OS, ali koja je povijest OS-a, kako je započelo i kako možemo ”nabaviti” OS?

Povijest počinje u 60-ima. Kompanije IBM i AT&T su radile na tome da stvore prve operativne sustave. Jedan od prvih OS-ova je bio ‘Unix’ koji je bio razvijen u AT&T-u. Unix je bio dobar ali jednom kada su došle 80-ete, upotreba osobnih računala se povećala. S povećanjem upotrebe osobnih računala, također je porasla i potreba za novim OS-om koji će se moći koristiti za široku upotrebu. To nas dovodi u sadašnjost. Kada pričamo o osobnim računalima, postoje tri glavna OS-a: Windows, Mac i Linux. Proći ćemo kroz svaki od njih.

MICROSOFT WINDOWS:

Windowsi su najpopularniji i najrašireniji OS što postoji. Više od 85% ljudi se služi Windowsima kao svojim operativnim sustavom. Velika je šansa da ste odrasli koristeći upravo Windowse ili da je vaše prvo iskustvo s računalom bilo upravo s Windowsima. 1981. Microsoft je dizajnirao OS sličan Windowsima, a 1985. Microsoft je objavio prvu verziju Windowsa zvanu; Windows 1.0.

Kroz godine Windows OS se razvijao i stalno izlaze nove verzije. Neke od tih verzija su: 2.0, 95, 98, 2000, Vista, XP, 7, 8, 10 i najnovija verzija; Windows 11.

Zbog čega je Windows toliko popularan i toliko rasprostranjen? Budimo iskreni, Windowsi dominiraju tržištem kad je riječ o operativnim sustavima. Činjenica je da Windowsov OS dolazi unaprijed instaliran na mnogim računalima. (Osim ako nije Apple-ovo računalo). Ako kupite novo računalo, najvjerojatnije će imati Windowse instalirane na sebi. Ako računalo bude kupljeno bez OS, najvjerojatnije ćete instalirati Windowse jer većina Windows dodataka su besplatna ili jako jeftina… I Windowsi su jednostavni za upotrebu. Oni su ono što zovemo ”komercijala.” Zbog toga ih svi i koriste. Većina ljudi ne zna razlika između OS-ova ali ono što je još bitnije za napomenuti, većina ljudi uopće ne razmišlja i ne brine o tome. Ljudi će odabrati Windowse ne zato jer je to njihov osobni izbor već zato što im je to nametnuto.

Windowsi su lako dostupni, ali zbog čega je to tako? Postoji politika iza toga ali osobno ne znam puno o tome ali to može biti jedna od budućih tema mojih istraživanja.

APPLE MAC OS:

Mac OS je razvijen pod okriljem Apple-a. Oko 10% ljudi se služi Mac OS-om kao svojim operativnim sustavom. Ono što je specifično za Mac OS i za Apple je činjenica da se Mac OS može koristiti samo na Apple-ovim proizvodima. Ne možete instalirati Mac OS na svoje računalo ako to računalo nije Apple-ov proizvod. U principu Apple ima svoj hardware i svoj OS. Ako kupite Apple-ovo računalo ili bilo koji od njihovih proizvoda, oni striktno koriste svoj vlastiti hardware i svoj vlastiti OS. Ono što daje moć Apple-u je kvaliteta njihovih proizvoda. Apple-ov hardware je jedan od kvalitetnijih hardware-a na tržištu. Iako samo oko 10% ljudi koristi Mac OS na svojim računalima, Apple je svejedno izuzetno popularan. Jedan od glavnih razloga zašto su toliko popularni je njihov briljantni marketing. Oni se stalno predstavljaju kao drugačiji i kao unikatni. Predstavljaju se da su izvan kutije i zato su ljudi privučeni Apple-om.

Prvi Mac OS je izašao 1984. i bio je unaprijed instaliran na svim Mac računalima. Baš kao i Windowsi, tako je i Mac OS razvijao nove verzije s vremenom.

LINUX:

Linux je još jedan od popularnijih operativnih sustava. Iako ga koristi samo oko 3% ljudi, svejedno je popularan. Ono što ističe Linux je činjenica da je Linux ‘open source’ OS. Za razliku od Windowsa i Mac OS-a, korisnici Linuxa imaju pristup ‘source code-u’, odnosno, imaju mogućnost da namijeste, konfiguriraju i isprogramiraju OS po svojim željama. Linux je odličan za ljude koji su zainteresirani za računala i znanost o računalima. Kada koristite Linux imate slobodu konfigurirati i programirati svoj OS na način koji vam odgovara. ‘Open source’ je odličan za ljude koji imaju strast prema računalima ili im je to hobi. To nas dovodi do velike online zajednice gdje ljudi dijele svoje znanje i iskustvo.

Što se tiče sigurnosti, Linux je jedan od najsigurnijih OS-ova. Razlog tome je činjenica da se stalno razvija i tisuće ljudi daje svoj doprinos tome.

GNU je bio prvi ‘open source’ OS. Izašao je 1983. Vizija njegovog osnivača Richarda Stallmana je bila da imamo besplatni ‘open source’ OS. 1991., Linus Torvals je počeo razvijati ‘kernel’ Linuxa. ‘Kernel’ je sama jezgra Linuxa. ‘Kernel’ je zadužen za low-level programiranje. Dakle Linux-ov OS dolazi s ‘Linux kernel.’

Poput Windowsa i Mac OS-a, Linux također ima mnoge verzije. Verzije Linuxa se zovu ‘distros’. Postoje ‘distros’ koji su vrlo jednostavni i lagani za upotrebu, ali također postoje i ‘distros’ koji zahtijevaju od korisnika dublje razumijevanje računala kako bi se moglo njima služiti. To je odlično za sve one koji žele naučiti više o računalima.

ZAKLJUČAK! KOJI JE NAJBOLJI OS:

Ne postoji ispravni odgovor na ovo pitanje. Sve ovisi o vašim potrebama i željama. Ako želite jednostavan OS, Windows je sasvim dobar za to. Ako ste obožavatelj Apple-a, Mac OS je dobar odabir za vas. I ako se volite igrati računalima, Linux je najbolji je izbor.