GORIVO

Što predstavljaju Božić i Advent?

Da bismo objasnili Advent, prvo moramo objasniti Božić.

Božić se slavi 25. prosinca. To je kršćanski praznik i na taj dan slavimo rođenje Isusa Krista. Većina kršćana slavi Božić 25. prosinca ali ne svi. Pravoslavni kršćani slave ga 7. siječnja. Riječ ‘božić’ se koristi za taj blagdan jer simbolizira rođenje maloga Boga. Božić je kao što smo rekli kršćanski blagdan, ali također je postao i veoma svjetovan praznik. Za Božić ljudi poklanjaju poklone svojim najmilijima, obitelji, prijateljima i susjedima. Advent je razdoblje od četiri tjedna prije Božića. To je priprema za Božić. Nekada vjernici su se duhovno pripremali za Božić u ovome razdoblju ali danas se ljudi više pripremaju materijalno. Okićuju božićne jelke, postavljaju lampice i dekoracije u svojim kućama i dvorištima, te troše više novca u tom periodu kako bi kupili sreću, obitelj i savršenu idilu.

Koji su neki od običaja koje prakticiramo tijekom Adventa?

Adventske svijeće. Imamo četiri svijeće. Te svijeće predstavljaju: nadu, radost, mir i ljubav. Svaki tjedan imamo različitu emociju u fokusu a svake nedjelje palimo po jednu svijeću. Prve nedjelje u Adventu palimo samo jednu svijeću. Druge nedjelje palimo dvije svijeće. Treće nedjelje tri svijeće i četvrte nedjelje četiri svijeća. Ponekad na sami Božić ljudi stave i dodatnu petu svijeću u sredinu koja predstavlja rođenje Isusa. Svijeće su najčešće crvene boje dok je treća roze boje. Ali također mogu biti i plave dok je treća opet roze boje. A ponekad su sve četiri svijeće iste boje. Sve ovisi o tradiciji. Svaka kršćanska denominacija ima svoj način ali svi su slični. Te svijeće se najčešće stavljaju na vijenac napravljen od zimzelenih borovih iglica. Koristimo zimzelene uzorke zato jer oni predstavljaju život u srcu zime. Dok su sva druga stabla gola, zimzeleno drveće predstavlja život i svjetlost u srcu zime i smrti. Ali vijenci ne moraju uvijek biti napravljeni od zimzelenih uzoraka.

Adventski kalendar. Ovo je zabavan način kako odbrojavati dane do Božića. To je najčešće kalendar s 24 male kućice u sebi. Svaka ta kućica predstavlja jedan dan od 1.prosinca do 24.prosinca. I za svaki dan u prosincu u tom razdoblju trebate otvoriti kućicu za taj dan i pronaći iznenađenje unutra. Najčešće to bude mala čokoladica ali također može biti i mala igračkica.

Dekoracije i ukrasi. Tijekom adventa, ljudi ukrašavaju svoje domove, božićna drvca, kupuju poklone za svoje voljene… Djeca očekuju Djed Mraza. Ispod božićnog drvca, Djed Mraz će im ostaviti poklone. Majke pripremaju specijalnu hranu i mnoštvo keksića i kolačića. Javni trgovi i gradovi su također ukrašeni u božićnom duhu.

Svi mi volimo Božić i Advent, ali znamo li pozadinu tih blagdana? Znamo li korijenje njihovo? Koja je povijest i tradicija tih blagdana? Je li Božić zapravo poganska tradicija? Saznajmo!

Zimski praznici i festivali su se slavili po Europi puno prije rođenja Isusa Krista. 25.prosinca imamo zimski solsticij. Najkraći dan u godini, ali također i početak produljenja dnevne sunčeve svjetlosti.

Sjeverno u Skandinaviji, Norvežani su slavili ‘Yule’. To je bio njihov festival za zimski solsticij. Ubiti, i dan danas se taj festival slavi. Norvežani su ukrašavali svoje domove s zimzelenim uzorcima zato jer oni simboliziraju život usred zime, usred smrti.

Mnoge druge poganske kulture su slavili slične zimske festivale, svaka u čast svojim bogovima. Pogani su počeli ukrašavati svoje domove zimzelenim drvećem, ali većina njih je imala običaj objesiti drva da visi sa stropa naopačke.

Rimska kultura je imala također i svoj festival u tom razdoblju. Razlog zašto se po cijeloj Europi tijekom prosinca održavaju festivali i slavlja je taj što su ljudi obavili svinjokolje, gotova je žetva, i vino i pivo je bilo fermentirano i spremno za konzumaciju. Ljudi su imali obilje hrane i pića za zimu. Vrijeme vani je bilo toliko hladno da ljudi nisu mogli ništa raditi na zemlji, tako da nisu niti imali nikakvu drugu opciju osim da se odmore od napornog rada i malo se zabave.

Festival u prosincu koji se odvijao u Rimu se zvao Saturnalia. Ta fešta se održavala u počast bogu Saturnu koji je bio bog za agrikulturu. Tijekom cijelog mjeseca ljudi su konstanto jeli i pili. Robovi su dobili slobodu i mogli su jesti i piti sa svojim gospodarima. Prema svima se odnosilo dobro i ljudi su poklanjali poklone jedni drugima. Kao što možete i vidjeti, to uvelike sliči na običaje Božića kakvoga i danas slavimo. Ubiti, Saturnalia i je starija verzija Božića.

25.prosinca Rimljani su slavili rođenje Mithre, boga sunca i svijetlosti. Mithre su bile poseban religijski kult u Rimskom Carstvu i slavljenje dana rođenja Mithre je bio jedan od najvećih i najbitnijih dana u godini.

Mithra

Ali što to znači? Da li kršćanstvo ima korijenje u poganstvu? Zar nije Saturnalia poganski festival? I ljudi su prvo slavili rođenje Mithre a sada slave rođenje Isusa Krista.

Mnogo ljudi voli raditi teorije zavjere i pokušavaju diskreditirati Božić kao kršćanski blagdan. Dapače, postoje i kršćanske denominacije koje ne slave Božić, ili ne koriste božićne dekoracije i ukrase, božićna drvca i ostale običaje koji su dio svjetovnog božića.

Ali što je istina?

…………………………………………………………….

Cijeli članak se nalazi OVDJE. Posjeti moju Patreon stranicu i tamo otključaj pristup svim mojim člancima. https://www.patreon.com/user?u=95415133