GORIVO

Ljudski mozak je uistinu fascinantni dio naše fiziologije. Kada pričamo o našem organizmu, nije moguće živjeti ako nemamo srce, pluča, krv, organe itd. Ali… Uzalud nam je sve to ako je ljudsko tijelo bez živućeg entiteta (duša, duh, svijest) koja se zrcali i izražava u tom tijelu i koja daje osjećaj postojanja. Naša duša se ogleda u ljudskom mozgu. Drugim riječima, naši mozgovi su poput mehanizma za manifestrianje nas samih, naših duša. Sve misli se događaju u mozgu, svako razmišljanje, obrada informacija i još puno više toga se odvija upravo u mozgu. Ali od ćega je mozak napravljen? Kako funkcionira? Kako radi?

Ljudski mozak je možda i najkompleksnija stvar u cijelome svemiru. Imati cijelovito znanje i shvaćanje ljudskog mozga je vrlo vjerojatno nemoguće. Svake godine znanstvenici otkrivaju nove stvari o mozgu. Ali što više znamo to smo više svjesni koliko toga zapravo ne znamo. Ali danas ćemo proći ugrubo kroz anatomiju mozga.

Mozak je težine ‘3 lbs’, odnosno oko 1,4 kg. Smješten je u lubanji i povezan je s leđnom moždinom. Skupa, mozak i leđna moždina tvore središnji živčani sustav. Leđna moždina je poput mosta koji spaja mozak i cijelo tijelo. Svaki podržaj koji primamo iz okoline ili šaljemo u okolinu putuje kroz leđnu moždinu do mozga i obrnuto. Mozak je uglavnom sastavljen od masti, vode, proteina, ugljikohidrata i soli. U pravilu mozak možemo podjeliti na tri djela. To su: prednji mozak (forebrain), srednji mozak(midbrain) i stražnji mozak (hindbrain).

Prednji mozak (forebrain) je najveći dio mozga. Može se podjeliti na veliki mozak (cerebrum) i moždanu koru (cerebral cortex). Veliki mozak (cerebrum) je mjesto gdje se odvijaju svjesne misli. Razmišljanje, poduzimanje akcije, naša karakterna obilježja, donošenje odluka, govor,… sve se to odvija u velikome mozgu. Ali svjesne misli nisu jedina stvar koja se događa u velikome mozgu. Veliki mozak također ima ulogu u reguliranju tjelesne temperature, osjećaj za glad, reproduktivne funkcije itd. Moždana kora je vanjski dio velikog mozga. Također se za nju često kaže siva materija radi njene sivkaste boje.  Moždana kora iliti siva materija čini oko polovice težine našega mozga. Ona ima ulogu u obradi informacija, memoriji, prisjećanju, rješavanju problema i senzornim funkcijama.

Mozak je podijeljen na dvije hemisfere. Te hemisfere su povezane malim živčanim vlaknima koje zovemo ”žuljavo tijelo” (lat. corpus callosum). Ta živčana vlakna su zadužena za komunikaciju između dviju hemisfera. Svaka hemisfere je zadužena za suprotni dio tijela. Iz toga razloga se dešava da ljudi npr kada dožive moždani udar na lijevoj hemisferi mozga, funkcije desne strane tijela budu oštećene i obrnuto. Različite funkcije mozga također su uglavnom smještene u jednoj od hemisfera. Npr, jezici i brojevi su dio lijeve strane mozga dok apstraktno razmišljanje i mašta su dio desne strane mozga.

Prednji mozak se također dijeli na četiri režnja. Ti režnjevi su: frontalni režanj (frontal lobe), tjemeni režanj (parietal lobe),  temporalni režanj (temporal lobe) i okcipitalni režanj (occipital lobe).

Bočni presjek mozga

Dvije hemisfere mozga

Žuljavo tijelo (corpus callosum) koje povezuje dvije hemisfere

Moždana kora (siva materija)

Ovdje vidimo podjelu mozga na četiri režnja (lobes)

FRONTALNI REŽANJ (FRONTAL LOBE):

Frontalni režanj je zadužen za motoričke funkcije, kretanje, donošenje odluka, govor i karakteristike naših osobnosti.

TJEMENI REŽANJ (PARIETAL LOBE):

Tjemeni režanj je zadužen za svijest o prostoru, odnosno za naš osjećaj i shvaćanje prostora i fizičkoga svijeta oko nas. Pomaže nam odrediti sve to što unosimo iz naše neposredne okoline (pretežito osjetilom vida). Tjemeni režanj je također zadužen za učenje, za jezike i za preopznavanja jezičnih formi i pravila, te za razumijevanje simbola i simbolike.

TEMPORALNI REŽANJ (TEMPORAL LOBE):

Temporalni režanj je zadužen za obrađivanje zvuka. Pomaže nam raspoznati i odrediti zvukove oko nas te ima ključnu ulogu u intrepretiranju zvuka u smislu jezika. Kada netko nešto priča, tjemeni režanj dešifrira te zvukove, odnosno tu buku u smislene riječi i jezik. Temporalni režanj je također zadužen za memoriju i pamćenje.

OKCIPITALNI REŽANJ (OCCIPITAL LOBE):

Okcipitalni režanj je zadužen za raspoznavanje vizuala i slika. Pomaže nam odrediti stvari oko nas, raspoznati lica, raspoznati boje, pokrete i mimiku drugih ljudi te općenito nekakvu nazovimo to vizualnom orijentacijom.

…………………

Duboko unutar prednjeg mozga na samoj granici sa srednjim mozgom se nalaze četiri vrlo bitne strukture koje su zadužene za proizvodnju dopamina, kretanje, regulaciju sna, regulaciju emocija i osjećaja, proizvodnju adrenalina i mnoge druge stvari. Također te strukture imaju ulogu u obradi informacija i pamćenju. One se nalaze na vrhu moždane stabiljke (brain stem) (to je gornji dio  leđne moždine), a te četiri strukture su: hipotalamus, talamus, hipokamus te basal ganglia. Sve ove nabrojane strukture se mogu pronaći u dupliciranome obliku. Drugim riječima, postoji jedna od tih struktura i u lijevoj i u desnoj hemisferi mozga.

Hipotalamus ima ulogu u proizvodnji adrenalina, reguliranje ciklusa spavanja i buđenja, regulira tjelesnu temperaturu, glad, žeđ, te je također bitan za roditeljske sklonosti i ima ulogu u društevnom ponašanju.

Talamus također ima ulogu u reguliranju spavanja i buđenja ali najbitnija funkcija talamusa je primanje i slanje signala i informacija kroz leđnu moždinu i mozak. Već smo napomenuli da su mozak i leđna moždina dio istog sustava. Mozak šalje signale i informacije kroz leđnu moždinu do ostatka tijela i obrnuto; tijelo šalje signale i informacije do mozga putem leđne moždine.

Hipokampus ima ulogu u pamćenju. Omogućava vam pohranjivanje trenutnih informacija u dugoročno pamćenje. Tada vam također omogućava da dozovete ta sjećanja te da se njima služite. To vrijedi i za verbalna i vizualna, odnosno prostorna sjećanja (koja vam pomažu u navigaciji i orijentiranju). Kada govorimo o bolesti Alzheimer-a, hipokampus će biti jedna od prvih struktura koja će biti pogođena i oštečena.

Basal ganglia ima ogromnu ulogu u kretanju. Parkinsonova bolest oštečuje basal gangliu.

SREDNJI MOZAK:

Srednji mozak je na vrhu moždane stabiljke. Sve ove strukture koje smo spomenuli (hipotalamus, talamus, hipokampus i basal ganglia), su iznad srednjeg mozga. Srednji mozak ima veliku ulogu u prijenosu informacija iz mozga do leđne moždine i obrnuto. Također ima veliku ulogu u obrađivanju vizualnih i zvukovnih stimulansa koje dobivamo iz okoline. Kada smo u opasnosti, moramo reagirati i djelovati brzo, moramo se oslanjati na naše reflekse i reakcije. Moramo brzo trčati, skočiti ili izvesti neku drugu radnju. Srednji mozak je zaslužan za to.

STRAŽNJI MOZAK:

Stražnji mozak uključuje stražnji i donji dio mozga skupa s leđnom moždinom. Dijelovi stražnjeg mozga su: mali mozak (cerebellum), mostovi (pons), srž (medulla) te leđna  moždina (spinal cord).

Kao što već vjerojatno znamo, leđna moždina je poveznica mozga s ostatkom tijela. Mostovi (pons) i srž (medulla) imaju ulogu u prenošenju signala (mozak – leđna moždina). Mali mozak je izuzetno bitni dio mozga. Iako ima svoju ulogu i u kognitivnim funkcijama ipak mu je najznačajnija uloga u motoričkim funkcijama; kontrola pokreta, koordinacija, graciozni pokreti, držanje i učenje novih motoričkih funkcija.

……………….

Čitavi ljudski organizam se sastoji od milijardi i milijardi stanica. Neuron iliti živčana stanica je najbitnija stanica u našem živčanom sustavu. To znači da možemo pronaći više od 85 milijardi neurona u našem mozgu i leđnoj moždini. Skupa oni tvore mrežu neurona koja se prostire kroz cijeli živčani sustav. Neuroni imaju mogućnost odašiljati i primati električne signale koji putuju kroz tu mrežu neurona. Ti signali su impusli koji prenose informaciju. Kada odlučimo pomaknuti našu ruku; mi šaljemo električne signale putem neurona do mišića naše ruke. Kada se opečemo na nešto vruče, naši neuroni dobivaju signale ‘boli’. Iste skeunde kada shvatimo da smo se opekli i da nas boli, naš mozak šalje impulse da brzo maknemo ruku. Isto vrijedi i za apstraktne informacije. Npr, kada čitamo knjigu, primamo signale kroz neurone. Kada pišemo knjigu, tada odašiljemo signale kroz cijeli ljudski mozak. Polako kako starimo, tako neuroni počinju odumirati. Ali znanstvenici su ustanovili da mi ljudi imamo mogućnost stvarati nove neurone. Samo ih moramo ‘angažirati’, pokrenuti i dati im izazov. Puzzle, crtanje, učenje novih stvari, novih jezika, glazbeni instrumenti, matematika, vježbanje, zdrava prehrana…. Ubiti, bilo koja mentalno izazovna aktivnost forsira naš mozak da radi i da ostane u formi.

Danas smo prošli samo kroz osnove ljudskoga mozga. Vidimo da je mozak uistinu kompleksan i fascinantan organ. Iako su znanstvenici otkrili mnogo toga o našem mozgu, istina je i dalje ista; ljudski mozak je i dalje najmisteriozniji dio našeg organizma. Vidimo cijelu tu kompleksnost ali neki drugi put ćemo probati ući dublje u tu tematiku. Mozak je jako osjetljiv organ. Čak i najmanja ozljeda bilo kojem djeliću mozga može imati zastrašujuće posljedice koje će zasigurno loše utjecati na naš život.